Novi izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja kojim su obuhvaćene sve zemlje u svijetu, njih 190, Bosni i Hercegovini nije naklonjen, jer se pomjerila za pet mjesta unazad. Generalnim plasmanom je dohvatila začelje Evrope i začelje regije. Pojedinačnim plasmanom, u recimo, pokretanju firme, samo 15 zemalja smo ostavili iza sebe, dakle, na katastrofalnom smo, 175. mjestu.
Nije ni čudo – u izvještaju stoji da strani investitor ima 12 procedura za registraciju firme.
Nije mi jasno kako nam je plasman ispao bolji na dobijanju građevinskih dozvola kad je tamo procedura šesnaest? Ali eto jeste, tu smo završili na 166. mjestu. Neslavan je i plasman po pitanju plaćanja poreza – 137. mjesto i to se porezi plaćaju 33 puta u godini a totalna stopa poreza i doprinosa je 23,7%. U generalnom plasmanu su nas popravili dobri rejtinzi u disciplini „prekoogranična trgovina” i „rješavanje nesolventnosti”. Impresioniran sam što nam se vrijeme potrebno za uvoz i izvoz mjeri u satima, ali nisam načisto čemu ovako dobar plasman za „rješavanje nesolventnost” ako je vrijeme potrebno za isto 3,3 godine.
Ali evo, cifra gore, cifra dole – najviše mi je zapravo zasmetalo to što isti izvještaj navodi da u 2017. godini nije bilo niti jedne reforme, a one su jedini put za postizanje napretka i privlačenje stranih investicija. Jedan od ciljeva reformske agende je stvaranje boljeg poslovnog ambijenta i privlačenje stranih investicija.
Vijeće stranih investitora u BiH je prije dvije godine identificiralo ključne prepreke za ulazak investicija: politička nestabilnost, korupcija, komplikovan i neefikasan birokratski aparat. Vlasti na popravljanju ovih prepreka nisu učinile ništa, nego doprinijele da se ispriječi još jedna – odlazak mladih ljudi, stručnih i obrazovnih kadrova, a siromašna ponuda na tržištu rada za strane investitore nije stimulativna.
Ko će dugoročno ulagati u zemlju koju mladi stručnjaci napuštaju prije nego se i tinta na diplomi osušila?
Ali opet ću nazad na neslavni plasman po pitanju poreza.
Ekonomski fakultet u Sarajevu nedavno je ugostio uvaženog profesora Laffera – svjetskog stručnjaka za političku ekonomiju, autora čuvene Lafferove krivulje i savjetnika Margaret Thatcher i Ronalda Regana. Prilikom gostovanja govorio je o sivoj ekonomiji u BiH te u nizu intervjua iznio vrlo zanimljive stručne tvrdnje. Prosto i razumljivo je objasnio osnov svoje čuvene teorije – „ako nešto oporezujete više, od toga dobijete manje – ako nešto subvencionirate više od toga i dobijete više”.
Parafraziram uglednog stručnjaka kad kažem da se podizanjem poreza smanjuje baza onih koji plaćaju jer prelaze u sivu ekonomiju, iz čega zaključujemo da vlada neće nužno dobiti više para ako poreze i doprinose povećaju. Dugoročno će zemlji učiniti loše – oporezujete li ljude koji rade, da bi plaćali one koji ne rade, ne budite iznenađeni ako vidite da veliki broj ljudi ne radi. Po uvaženom profesoru, ključ je u smanjenju poreza, širokoj poreskoj osnovi i ograničenju javne potrošnje. Treba slušati šta pametni ljudi kažu.
Sjetim se da imamo tri nivoa vlasti – ogromni aparat javne potrošnje a nezaposlenost po stopi 40 i više posto. Ulazimo u predizbornu godinu pa o reformama neće niko ni da priča a kamo li da ih provodi. Dokle li će se držati ovo neodrživo stanje ako su našoj vlasti agende i upitnici – k'o Politikini zabavnici!
